Upisi u srednju školu 2016. / 2017. - Srednjoškolsko obrazovanje
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove i druge pravne osobe, a obuhvaća različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine broj 87/08.) Srednjoškolske ustanove su: srednje škole i učenički domovi. Programi srednjeg školstva su:
Programima osposobljavanja i usavršavanja dopunjuju se stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci. |
Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa koji provode, nazivamo:
|
Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne programe za stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja.
Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama, a učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama.
Gimnazije
Gimnazije su četverogodišnje općeobrazovne škole koje učenici završavaju polaganjem državne mature.
U gimnazijskim programima obrazovanja učenici razvijaju svoje interese i potrebe iz općega znanja što im prvenstveno predstavlja kvalitetnu osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama.
Gimnazijski program obrazovanja obogaćen je izbornom i fakultativnom nastavom te izvannastavnim aktivnostima koje škole nude sukladno svojim materijalnim i kadrovskim mogućnostima.
Postoji pet vrsta gimnazijskih programa obrazovanja koji se razlikuju u povećanom broju sati onih predmeta koji su karakteristični za pojedinu vrstu gimnazije:
U gimnazijama se, u pravilu, uče dva strana jezika te obvezno latinski jezik u I. i II. razredu.
U gimnazijskim programima obrazovanja učenici razvijaju svoje interese i potrebe iz općega znanja što im prvenstveno predstavlja kvalitetnu osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama.
Gimnazijski program obrazovanja obogaćen je izbornom i fakultativnom nastavom te izvannastavnim aktivnostima koje škole nude sukladno svojim materijalnim i kadrovskim mogućnostima.
Postoji pet vrsta gimnazijskih programa obrazovanja koji se razlikuju u povećanom broju sati onih predmeta koji su karakteristični za pojedinu vrstu gimnazije:
- opća gimnazija
- jezična gimnazija
- klasična gimnazija
- prirodoslovno-matematička gimnazija
- prirodoslovna gimnazija
U gimnazijama se, u pravilu, uče dva strana jezika te obvezno latinski jezik u I. i II. razredu.
Vrste gimnazija
I. Prema vrsti nastavnog plana i programa postoji pet vrsta gimnazija:
- OPĆA GIMNAZIJA podrazumijeva uravnotežen odnos svih općeobrazovnih nastavnih predmeta, a od drugog razreda izborna nastava je obvezni dio nastavnog plana i programa.
- JEZIČNA GIMNAZIJA sadrži povećan broj sati učenja stranih jezika, a u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) učenici mogu birati proširene programe stranih jezika.
- KLASIČNA GIMNAZIJA podrazumijeva učenje latinskog i grčkog jezika tijekom svih četiriju godina obrazovanja.
- PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKA GIMNAZIJA sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom svih četiriju godina obrazovanja, a učenicima pruža mogućnost izbora proširenog programa matematike i informatike umjesto drugoga stranog jezika.
- PRIRODOSLOVNA GIMNAZIJA temelji se na uravnoteženom odnosu matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijskim vježbama, a u okviru izbornog dijela programa učenici se mogu odlučiti za učenje drugoga stranog jezika ili osnova ekologije.
II. Obrazovni programi koji se provode u pojedinim gimnazijama
SPORTSKI ODJELI
Učenici koji se aktivno bave sportom i postižu iznimne uspjehe mogu upisati Športsku gimnaziju u Zagrebu ili posebne sportske razredne odjele u drugim školama, a organizacija rada i nastave u tim je razrednim odjelima prilagođena specifičnim potrebama sportaša.
Za upis je potrebna potvrda odgovarajućeg nacionalnog sportskog saveza o statusu sportaša ili o značajnim postignućima u određenom sportu.
MEĐUNARODNI PROGRAM (INTERNATIONAL BACCALAUREATE)
Međunarodni program (IB) je općeobrazovni program koji u dvije cjeline obuhvaća cjelokupnu srednju školu u trajanju od četiri godine:
- Midlle Years Programme (IBMYP) koji se ostvaruje u prvom i drugom razredu
- Diploma Programme (IBDP) koji se ostvaruje u trećem i četvrtom razredu, a poznat je i pod nazivom međunarodna matura.
Školovanje se plaća, a nastava se izvodi u:
- XV. gimnaziji u Zagrebu
- Prvoj gimnaziji Varaždin u Varaždinu
DVOJEZIČNI PROGRAM
Pojedine gimnazije učenicima nude i mogućnost pohađanja dijela nastavnih predmeta, osim na hrvatskom jeziku, i na jednom od stranih jezika – engleskom, njemačkom ili francuskom.
Nastava se odvija uvijek polazeći od hrvatskog jezika uz pomoć hrvatskih udžbenika i udžbenika na stranom jeziku, ali prema hrvatskim nastavnim planovima i programima.
Dakle, učenici koji pohađaju navedeni program savladavaju isto gradivo kao i svi ostali, s tom razlikom što se nastavni sadržaji odvijaju i na jednom od tri navedena jezika.
Dvojezični program u gimnazijama provode:
- IV. gimnazija u Zagrebu
- X. gimnazija "Ivan Supek" u Zagrebu
- XVI. gimnazija u Zagrebu
- XVIII. gimnazija u Zagrebu
- Prva gimnazija Varaždin
- II. gimnazija Osijek
X. gimnazija "Ivan Supek" - Cambridge međunarodni centar HR006 omogućuje i stjecanje kvalifikacija iz predmeta koji se slušaju u dvojezičnom programu. Kroz dvojezičnu nastavu učenici se mogu pripremati za Cambridge kvalifikacije na IGCSE ili AS/A razini.
Od školske godine 2012./2013. dvojezični program u strukovnim školama provode:
- Strojarska i prometna škola Varaždin
- Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin
- Gospodarska škola Varaždin.
NASTAVNI PLAN GIMNAZIJA (pdf)
LISTA ŠKOLA U KOJIMA SE PROVODI GIMNAZIJSKI PROGRAM (xls)
Strukovne škole
Strukovne škole su tehničke, industrijske i obrtničke. Trajanje obrazovanja u strukovnim školama ovisi o vrsti nastavnog plana i programa, a programi se dijele na:
Učenici u strukovnim programima obrazovanja koji traju najmanje četiri godine mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini.
Strukovni programi obrazovanja koji traju najmanje tri godine pripremaju učenike za rad u industriji, gospodarstvu i u obrtništvu, a učenici stječu svoje zanimanje na određenoj obrazovnoj razini.
- programi četverogodišnjeg trajanja obrazovanja (tehnički programi)
- programi trogodišnjeg trajanja obrazovanja (obrtnički programi - JMO i industrijski programi)
- posebni ili programi obrazovanja za stjecanje srednje ili niže stručne spreme za učenike s teškoćama u razvoju
- programi do dvogodišnjeg trajanja obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme
Učenici u strukovnim programima obrazovanja koji traju najmanje četiri godine mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini.
Strukovni programi obrazovanja koji traju najmanje tri godine pripremaju učenike za rad u industriji, gospodarstvu i u obrtništvu, a učenici stječu svoje zanimanje na određenoj obrazovnoj razini.
Umjetničko obrazovanje
Obrazovne programe umjetničkog obrazovanja realiziraju:
1. Likovne škole
Likovne škole pohađaju učenici s izraženim sposobnostima za likovno izražavanje.
Tijekom školovanja učenici odabiru stručna područja ovisno o sklonostima i željama.
Likovno obrazovanje izvodi se prema umjetničkom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.
Učenici upisani u srednje umjetničke škole, koje izvode programe likovne umjetnosti, svoje obrazovanje završavaju izradom i obranom završnog rada, a mogu polagati i ispite državne mature ukoliko žele nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.
Zanimanja koja se mogu steći u likovnim školama:
2. Glazbene škole
Glazbene škole pohađaju učenici s izraženim sposobnostima za glazbeno izražavanje. Cilj glazbenog odgojno-obrazovnog sustava je pomoću odgoja i obrazovanja profesionalnih glazbenika različitih profila i zanimanja obogaćivati društvo glazbenom umjetnošću.
Zadaci glazbenih škola su:
Učenici upisani u srednje glazbene škole imaju posebnu mogućnost: mogu pohađati samo glazbenu školu za zanimanje glazbenika ili mogu paralelno pohađati još jednu srednju školu. Ukoliko učenik pohađa samo srednju glazbenu školu, svoje obrazovanje završava izradom i obranom završnog rada, a može polagati i ispite državne mature ukoliko želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.
Najveći broj učenika usporedno pohađa glazbenu školu i gimnaziju.
Tijekom školovanja učenici mogu steći sljedeća zanimanja:
3. Plesne škole
Plesne škole pohađaju učenici s izraženim sposobnostima za plesno izražavanje. Plesno obrazovanje je umjetnički odgojno-obrazovni proces koji objedinjuje tjelesne, emotivne i intelektualne sposobnosti učenika. Tijekom školovanja razvija se umjetnička osobnost s razvijenim sposobnostima izražavanja pokretom.
Cilj obrazovanja u srednjoj plesnoj školi je osposobiti tijelo kao instrument plesnog izražavanja što podrazumijeva razvoj motoričkih, afektivnih i kognitivnih sposobnosti učenika.
Plesno obrazovanje izvodi se prema plesnom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.
Učenici upisani u srednje plesne škole imaju posebnu mogućnost: mogu pohađati samo plesnu školu za zanimanje plesač ili mogu paralelno pohađati još jednu srednju školu. Ukoliko učenik pohađa samo srednju plesnu školu, svoje obrazovanje završava izradom i obranom završnog rada, a može polagati i ispite državne mature ukoliko želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.
Najveći broj učenika usporedno pohađa plesnu školu i gimnaziju.
Tijekom školovanja učenici mogu steći sljedeća zanimanja:
- Likovne škole
- Glazbene škole
- Plesne škole
1. Likovne škole
Likovne škole pohađaju učenici s izraženim sposobnostima za likovno izražavanje.
Tijekom školovanja učenici odabiru stručna područja ovisno o sklonostima i željama.
Likovno obrazovanje izvodi se prema umjetničkom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.
Učenici upisani u srednje umjetničke škole, koje izvode programe likovne umjetnosti, svoje obrazovanje završavaju izradom i obranom završnog rada, a mogu polagati i ispite državne mature ukoliko žele nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.
Zanimanja koja se mogu steći u likovnim školama:
- Dizajner unutrašnje arhitekture
- Aranžersko-scenografski dizajner
- Dizajner metala
- Grafički dizajner
- Dizajner tekstila
- Dizajner keramike
- Fotografski dizajner
- Kiparski dizajner
- Slikarski dizajner
- Industrijski dizajner
- Dizajner odjeće
- Web dizajner
- Modni stilist
2. Glazbene škole
Glazbene škole pohađaju učenici s izraženim sposobnostima za glazbeno izražavanje. Cilj glazbenog odgojno-obrazovnog sustava je pomoću odgoja i obrazovanja profesionalnih glazbenika različitih profila i zanimanja obogaćivati društvo glazbenom umjetnošću.
Zadaci glazbenih škola su:
- omogućiti stjecanje glazbenih vještina kao i cjelovit glazbeni razvoj
- promicati glazbu putem javne djelatnosti
- unapređivati glazbenu kulturu u sredini u kojoj škola djeluje.
Učenici upisani u srednje glazbene škole imaju posebnu mogućnost: mogu pohađati samo glazbenu školu za zanimanje glazbenika ili mogu paralelno pohađati još jednu srednju školu. Ukoliko učenik pohađa samo srednju glazbenu školu, svoje obrazovanje završava izradom i obranom završnog rada, a može polagati i ispite državne mature ukoliko želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.
Najveći broj učenika usporedno pohađa glazbenu školu i gimnaziju.
Tijekom školovanja učenici mogu steći sljedeća zanimanja:
- Glazbenik instrumentalist
- Glazbenik pjevač
- Glazbenik teorijski smjer
- Graditelj i restaurator glazbala
3. Plesne škole
Plesne škole pohađaju učenici s izraženim sposobnostima za plesno izražavanje. Plesno obrazovanje je umjetnički odgojno-obrazovni proces koji objedinjuje tjelesne, emotivne i intelektualne sposobnosti učenika. Tijekom školovanja razvija se umjetnička osobnost s razvijenim sposobnostima izražavanja pokretom.
Cilj obrazovanja u srednjoj plesnoj školi je osposobiti tijelo kao instrument plesnog izražavanja što podrazumijeva razvoj motoričkih, afektivnih i kognitivnih sposobnosti učenika.
Plesno obrazovanje izvodi se prema plesnom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.
Učenici upisani u srednje plesne škole imaju posebnu mogućnost: mogu pohađati samo plesnu školu za zanimanje plesač ili mogu paralelno pohađati još jednu srednju školu. Ukoliko učenik pohađa samo srednju plesnu školu, svoje obrazovanje završava izradom i obranom završnog rada, a može polagati i ispite državne mature ukoliko želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.
Najveći broj učenika usporedno pohađa plesnu školu i gimnaziju.
Tijekom školovanja učenici mogu steći sljedeća zanimanja:
- Plesač suvremenog plesa
- Plesač edukacijskog smjera
- Scenski plesač
- Plesač klasičnog baleta
- Plesač narodnih plesova