Upisi u srednju školu (od A do Z)
Na ovim stranicama pokušati ćemo pojednostaviti tu naoko kompliciranu priču oko upisa u srednju školu...
|
Tko se upisuje u srednju školu?
U srednju školu upisuju se kandidati koji su završili ili završavaju osnovno obrazovanje u 2016. godini.
Pod jednakim uvjetima upisuju se kandidati hrvatski državljani, Hrvati iz drugih država, djeca državljana iz država članica Europske unije te kandidati strani državljani iz zemlje izvan Europske unije, ako ispunjavaju propisane uvjete.
U prvi razred srednje škole mogu se upisati kandidati koji do početka školske godine u kojoj upisuju prvi razred srednje škole navršavaju 17 godina.
Iznimno, uz odobrenje školskog odbora, u prvi razred srednje škole može se upisati kandidat do navršenih 18 godina, a uz odobrenje Ministarstva, kandidat stariji od 18 godina.
Pod jednakim uvjetima upisuju se kandidati hrvatski državljani, Hrvati iz drugih država, djeca državljana iz država članica Europske unije te kandidati strani državljani iz zemlje izvan Europske unije, ako ispunjavaju propisane uvjete.
U prvi razred srednje škole mogu se upisati kandidati koji do početka školske godine u kojoj upisuju prvi razred srednje škole navršavaju 17 godina.
Iznimno, uz odobrenje školskog odbora, u prvi razred srednje škole može se upisati kandidat do navršenih 18 godina, a uz odobrenje Ministarstva, kandidat stariji od 18 godina.
Odgojno obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj
Za početak možete promotriti shemu cjelokupnog obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj i osnovnu strukturu kad su u pitanju srednjoškolske ustanove:
Srednjoškolski sustav u Republici Hrvatskoj
Na slijedećoj slici je srednjoškolski sustav sa svim svojim sastavnicama:
Vrste srednjih škola
Ovisno o vrsti obrazovnog programa, u Republici Hrvatskoj postoje tri vrste srednjih škola:
Gimnazijski programi
U gimnazijskim programima obrazovanja učenici razvijaju svoje interese i potrebe iz općega znanja što im prvenstveno predstavlja solidnu osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. U gimnazijama se, u pravilu, uče dva strana jezika te obvezno latinski jezik u prvom i drugom razredu. U gimnazijama se izvodi općeobrazovni nastavni plan i program u četverogodišnjem trajanju. Obrazovanje u gimnaziji završava obveznim polaganjem državne mature.
Strukovne gimnazije – eksperimentalni programi
U strukovnim gimnazijama učenici stječu specifične strukovne vještine i vrlo dobra općeobrazovna znanja koja predstavljaju osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. Karakteristika strukovnih gimnazijskih modula je fleksibilnost brzim tehnološkim promjenama i usuglašavanje s gospodarskim potrebama i potrebama tržišta rada. Strukovna gimnazija završava polaganjem državne mature.
Umjetničke škole
U umjetničkim školama izvodi se nastavni plan i program u četvorogodišnjem trajanju, a sastoji se od općeg i stučnog dijela. Završetkom umjetničkog obrazovanja učenik stječe znanja, vještine i kompetencije s kojima ima mogućnost uključivanja na tržište rada ili nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama.
Ako nakon završetka srednjoškolskog umjetničkog obrazovanja učenik želi nastaviti svoje obrazovanje na nekoj od visokoškolskih ustanova, polaže ispite državne mature.
Strukovni programi
Obrazovanjem u strukovnim programima stječu se znanja, vještine i kompetencije za obavljanje stručnih poslova i pružaju vam mogućnost uključivanja na tržište rada odmah po završetku srednje škole. Strukovni programi traju od jedne do pet godina, a uz određene uvjete možete nastaviti obrazovanje na srednjoškolskoj i/ili visokoškolskoj razini.
Učenici koji su završili obrazovni program u trajanju od tri, četiri ili pet godina stječu srednju stručnu spremu, a učenici koji su završili obrazovni program u trajanju do dvije godine stječu nižu razinu srednjeg obrazovanja.
Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima završava izradom i obranom završnoga rada. Učenici u strukovnim programima obrazovanja koji traju najmanje četiri godine mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini.
- gimnazije (opća, jezična, klasična, prirodoslovno-matematička, prirodoslovna, eksperimentalni program strukovne gimnazije: gimnazija održivog razvoja, tehnička, agro, zdravstvena, turistička i ekonomska)
- strukovne škole
- umjetničke škole (glazbena, plesna, likovna).
Gimnazijski programi
U gimnazijskim programima obrazovanja učenici razvijaju svoje interese i potrebe iz općega znanja što im prvenstveno predstavlja solidnu osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. U gimnazijama se, u pravilu, uče dva strana jezika te obvezno latinski jezik u prvom i drugom razredu. U gimnazijama se izvodi općeobrazovni nastavni plan i program u četverogodišnjem trajanju. Obrazovanje u gimnaziji završava obveznim polaganjem državne mature.
Strukovne gimnazije – eksperimentalni programi
U strukovnim gimnazijama učenici stječu specifične strukovne vještine i vrlo dobra općeobrazovna znanja koja predstavljaju osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. Karakteristika strukovnih gimnazijskih modula je fleksibilnost brzim tehnološkim promjenama i usuglašavanje s gospodarskim potrebama i potrebama tržišta rada. Strukovna gimnazija završava polaganjem državne mature.
Umjetničke škole
U umjetničkim školama izvodi se nastavni plan i program u četvorogodišnjem trajanju, a sastoji se od općeg i stučnog dijela. Završetkom umjetničkog obrazovanja učenik stječe znanja, vještine i kompetencije s kojima ima mogućnost uključivanja na tržište rada ili nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama.
Ako nakon završetka srednjoškolskog umjetničkog obrazovanja učenik želi nastaviti svoje obrazovanje na nekoj od visokoškolskih ustanova, polaže ispite državne mature.
Strukovni programi
Obrazovanjem u strukovnim programima stječu se znanja, vještine i kompetencije za obavljanje stručnih poslova i pružaju vam mogućnost uključivanja na tržište rada odmah po završetku srednje škole. Strukovni programi traju od jedne do pet godina, a uz određene uvjete možete nastaviti obrazovanje na srednjoškolskoj i/ili visokoškolskoj razini.
Učenici koji su završili obrazovni program u trajanju od tri, četiri ili pet godina stječu srednju stručnu spremu, a učenici koji su završili obrazovni program u trajanju do dvije godine stječu nižu razinu srednjeg obrazovanja.
Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima završava izradom i obranom završnoga rada. Učenici u strukovnim programima obrazovanja koji traju najmanje četiri godine mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini.
Odabir srednje škole
Pri odabiru srednje škole savjete i pomoć možete potražiti od nastavnika, stručnih službi škole ili Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U odabiru srednje škole može vam pomoći i Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole
Odluku koju srednju školu upisati nije lako donijeti - to je izbor koji može odrediti vašu neposrednu budućnost i utjecati na vaš profesionalni put. Zato je važno unaprijed se informirati o različitim vrstama programa, njihovim zahtjevima i uvjetima za upis te tako u skladu s vašim očekivanjima, željama i interesima donijeti odluku o odabiru srednje škole.
Ako niste sigurni, roditelji vam mogu pomoći zajedničkim snagama napraviti popis zanimanja koja dolaze u obzir, kao i eliminaciju onih koja ne ulaze u vašu sferu interesa, a potom se informirati o mogućnostima srednjih škola na području stanovanja ili šire (većina ima mrežne stranice škole pa nije teško doći do popisa srednjih škola).
Nužno je, također, voditi računa i o mogućnostima za upis u željenu školu. Ako i tada imate teškoća pri donošenju odluke, postoji mogućnost profesionalne orijentacije, čija je svrha pomoći učenicima u otkrivanju vlastitih afiniteta, vještina i sposobnosti.
Profesionalnu orijentaciju neke škole organiziraju u svojim prostorima za učenike završnog razreda, no ukoliko škola koju pohađate nema organiziranu ovu opciju, moguće je obratiti se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje gdje možete dobiti potrebne informacije i savjete. Pri odabiru srednje škole također bi od koristi mogao biti i razgovor s nekim od učenika škole/a za koje ste zainteresirani jer bi iskustva i dojmovi iz prve ruke mogli olakšati donošenje ove važne odluke.
U odabiru srednje škole može vam pomoći i Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ) koji vam pruža mogućnost pretraživanja obrazovnih programa prema kriterijima koje odaberete, a potom možete kontinuirano pratiti vaš rezultat po tim programima.
Ako niste sigurni, roditelji vam mogu pomoći zajedničkim snagama napraviti popis zanimanja koja dolaze u obzir, kao i eliminaciju onih koja ne ulaze u vašu sferu interesa, a potom se informirati o mogućnostima srednjih škola na području stanovanja ili šire (većina ima mrežne stranice škole pa nije teško doći do popisa srednjih škola).
Nužno je, također, voditi računa i o mogućnostima za upis u željenu školu. Ako i tada imate teškoća pri donošenju odluke, postoji mogućnost profesionalne orijentacije, čija je svrha pomoći učenicima u otkrivanju vlastitih afiniteta, vještina i sposobnosti.
Profesionalnu orijentaciju neke škole organiziraju u svojim prostorima za učenike završnog razreda, no ukoliko škola koju pohađate nema organiziranu ovu opciju, moguće je obratiti se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje gdje možete dobiti potrebne informacije i savjete. Pri odabiru srednje škole također bi od koristi mogao biti i razgovor s nekim od učenika škole/a za koje ste zainteresirani jer bi iskustva i dojmovi iz prve ruke mogli olakšati donošenje ove važne odluke.
U odabiru srednje škole može vam pomoći i Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ) koji vam pruža mogućnost pretraživanja obrazovnih programa prema kriterijima koje odaberete, a potom možete kontinuirano pratiti vaš rezultat po tim programima.
Dodatne korisne informacije
Interaktivni upitnik
Na internetskim stranicama HZZ-a možete pronaći elektroničku knjigu:
Vodič kroz zanimanja.
Osim korisnih informacija o 260 zanimanja, u Vodiču se nalazi i interaktivni upitnik, s 33 pitanja o vašim sklonostima i sposobnostima. Nakon što odgovorite na pitanja, računalo će proanalizirati vaše odgovore i odmah vam predložiti zanimanja koja odgovaraju vašim osobinama.
Na internetskim stranicama HZZ-a možete pronaći elektroničku knjigu:
Vodič kroz zanimanja.
Osim korisnih informacija o 260 zanimanja, u Vodiču se nalazi i interaktivni upitnik, s 33 pitanja o vašim sklonostima i sposobnostima. Nakon što odgovorite na pitanja, računalo će proanalizirati vaše odgovore i odmah vam predložiti zanimanja koja odgovaraju vašim osobinama.