Upisi u srednju školu 2016. / 2017. - Srednjoškolsko obrazovanje

Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove i druge pravne osobe, a obuhvaća različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine broj 87/08.)
Srednjoškolske ustanove su: srednje škole i učenički domovi.

Programi srednjeg školstva su:
  • programi za stjecanje srednje školske spreme
  • programi za stjecanje srednje stručne spreme
  • programi za stjecanje niže stručne spreme i
  • programi osposobljavanja i usavršavanja.
Programima za stjecanje srednje školske, srednje stručne spreme i niže stručne spreme stječu se znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Programima osposobljavanja i usavršavanja dopunjuju se stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci.
Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa koji provode, nazivamo:
  1. Gimnazije (opće ili specijalizirane) u kojima se izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu.
  2. Strukovne škole (tehničke, industrijske, obrtničke i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u trajanju od jedne do pet godina, čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu, odnosno završavanjem programa u trajanju od jedne do dvije godine učenik stječe nižu stručnu spremu.
  3. Umjetničke škole (glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu.
Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne programe za stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja.

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama, a učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama.


Gimnazije

Gimnazije su četverogodišnje općeobrazovne škole koje učenici završavaju polaganjem državne mature.
U gimnazijskim programima obrazovanja učenici razvijaju svoje interese i potrebe iz općega znanja što im prvenstveno predstavlja kvalitetnu osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama.
Gimnazijski program obrazovanja obogaćen je izbornom i fakultativnom nastavom  te izvannastavnim aktivnostima koje škole nude sukladno svojim materijalnim i kadrovskim mogućnostima.
Postoji pet vrsta gimnazijskih programa obrazovanja koji se razlikuju u povećanom broju sati onih predmeta koji su karakteristični za pojedinu vrstu gimnazije:
 
  • opća gimnazija
  • jezična gimnazija
  • klasična gimnazija
  • prirodoslovno-matematička gimnazija
  • prirodoslovna gimnazija
 
U gimnazijama se, u pravilu, uče dva strana jezika te obvezno latinski jezik u I. i II. razredu.

Vrste gimnazija


I. Prema vrsti nastavnog plana i programa postoji pet vrsta gimnazija:

  1. OPĆA GIMNAZIJA podrazumijeva uravnotežen odnos svih općeobrazovnih nastavnih predmeta, a od drugog razreda izborna nastava je obvezni dio nastavnog plana i programa.

  2. JEZIČNA GIMNAZIJA sadrži povećan broj sati učenja stranih jezika, a u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) učenici mogu birati proširene programe stranih jezika.

  3. KLASIČNA GIMNAZIJA podrazumijeva učenje latinskog i grčkog jezika tijekom svih četiriju godina obrazovanja.

  4. PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKA GIMNAZIJA sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom svih četiriju godina obrazovanja, a učenicima pruža mogućnost izbora proširenog programa matematike i informatike umjesto drugoga stranog jezika.

  5. PRIRODOSLOVNA GIMNAZIJA temelji se na uravnoteženom odnosu matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijskim vježbama, a u okviru izbornog dijela programa učenici se mogu odlučiti za učenje drugoga stranog jezika ili osnova ekologije.

II. Obrazovni programi koji se provode u pojedinim gimnazijama


SPORTSKI ODJELI

Učenici koji se aktivno bave sportom i postižu iznimne uspjehe mogu upisati Športsku gimnaziju u Zagrebu ili posebne sportske razredne odjele u drugim školama, a organizacija rada i nastave u tim je razrednim odjelima prilagođena specifičnim potrebama sportaša.

Za upis je potrebna potvrda odgovarajućeg nacionalnog sportskog saveza o statusu sportaša ili o značajnim postignućima u određenom sportu.


MEĐUNARODNI PROGRAM (INTERNATIONAL BACCALAUREATE)

Međunarodni program (IB) je općeobrazovni program koji u dvije cjeline obuhvaća cjelokupnu srednju školu u trajanju od četiri godine:

  • Midlle Years Programme (IBMYP) koji se ostvaruje u prvom i drugom razredu
  • Diploma Programme (IBDP) koji se ostvaruje u trećem i četvrtom razredu, a poznat je i pod nazivom međunarodna matura.
Nastava u međunarodnom programu izvodi se na engleskom jeziku.

Školovanje se plaća, a nastava se izvodi u:

  • XV. gimnaziji u Zagrebu
  • Prvoj gimnaziji Varaždin u Varaždinu

DVOJEZIČNI PROGRAM

Pojedine gimnazije učenicima nude i mogućnost pohađanja dijela nastavnih predmeta, osim na hrvatskom jeziku, i na jednom od stranih jezika – engleskom, njemačkom ili francuskom.

Nastava se odvija uvijek polazeći od hrvatskog jezika uz pomoć hrvatskih udžbenika i udžbenika na stranom jeziku, ali prema hrvatskim nastavnim planovima i programima.

Dakle, učenici koji pohađaju navedeni program savladavaju isto gradivo kao i svi ostali, s tom razlikom što se nastavni sadržaji odvijaju i na jednom od tri navedena jezika.

Dvojezični program u gimnazijama provode:

  • IV. gimnazija u Zagrebu
  • X. gimnazija "Ivan Supek" u Zagrebu
  • XVI. gimnazija u Zagrebu
  • XVIII. gimnazija u Zagrebu
  • Prva gimnazija Varaždin
  • II. gimnazija Osijek

X. gimnazija "Ivan Supek" - Cambridge međunarodni centar HR006 omogućuje i stjecanje kvalifikacija iz predmeta koji se slušaju u dvojezičnom programu. Kroz dvojezičnu nastavu učenici se mogu pripremati za Cambridge kvalifikacije na IGCSE ili AS/A razini.


Od školske godine 2012./2013. dvojezični program u strukovnim školama provode:

  • Strojarska i prometna škola Varaždin
  • Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin
  • Gospodarska škola Varaždin.

NASTAVNI PLAN GIMNAZIJA (pdf)

LISTA ŠKOLA U KOJIMA SE PROVODI GIMNAZIJSKI PROGRAM (xls)

Strukovne škole

Strukovne škole su tehničke, industrijske i obrtničke. Trajanje obrazovanja u strukovnim školama ovisi o vrsti nastavnog plana i programa, a programi se dijele na:

  1. programi četverogodišnjeg trajanja obrazovanja (tehnički programi)
  2. programi trogodišnjeg trajanja obrazovanja (obrtnički programi - JMO i industrijski programi)
  3. posebni ili programi obrazovanja za stjecanje srednje ili niže stručne spreme za učenike s teškoćama u razvoju
  4. programi do dvogodišnjeg trajanja obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme
Završetak srednjoškolskog programa obrazovanja u strukovnim školama završava izradom i obranom završnog rada.

Učenici u strukovnim programima obrazovanja koji traju najmanje četiri godine mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini.

Strukovni programi obrazovanja koji traju najmanje tri godine pripremaju učenike za rad u industriji, gospodarstvu i u obrtništvu, a učenici stječu svoje zanimanje na određenoj obrazovnoj razini.
LISTA ŠKOLA U KOJIMA SE PROVODE STRUKOVNI PROGRAMI (xls)

Umjetničko obrazovanje

Obrazovne programe umjetničkog obrazovanja realiziraju:

  • Likovne škole
  • Glazbene škole
  • Plesne škole



1. Likovne škole

Likovne škole pohađaju učenici s izraženim sposobnostima za likovno izražavanje.

Tijekom školovanja učenici odabiru stručna područja ovisno o sklonostima i željama.

Likovno obrazovanje izvodi se prema umjetničkom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.

Učenici upisani u srednje umjetničke škole, koje izvode programe likovne umjetnosti, svoje obrazovanje završavaju izradom i obranom završnog rada, a mogu polagati i ispite državne mature ukoliko žele nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.

Zanimanja koja se mogu steći u likovnim školama:

  1. Dizajner unutrašnje arhitekture
  2. Aranžersko-scenografski dizajner
  3. Dizajner metala
  4. Grafički dizajner
  5. Dizajner tekstila
  6. Dizajner keramike
  7. Fotografski dizajner
  8. Kiparski dizajner
  9. Slikarski dizajner
  10. Industrijski dizajner
  11. Dizajner odjeće
  12. Web dizajner
  13. Modni stilist

2. Glazbene škole

Glazbene škole pohađaju učenici s izraženim sposobnostima za glazbeno izražavanje. Cilj glazbenog odgojno-obrazovnog sustava je pomoću odgoja i obrazovanja profesionalnih glazbenika različitih profila i zanimanja obogaćivati društvo glazbenom umjetnošću.

Zadaci glazbenih škola su:

  • omogućiti stjecanje glazbenih vještina kao i cjelovit glazbeni razvoj
  • promicati glazbu putem javne djelatnosti
  • unapređivati glazbenu kulturu u sredini u kojoj škola djeluje.   
Glazbeno obrazovanje izvodi se prema glazbenom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.

Učenici upisani u srednje glazbene škole imaju posebnu mogućnost: mogu pohađati samo glazbenu školu za zanimanje glazbenika ili mogu paralelno pohađati još jednu srednju školu. Ukoliko učenik pohađa samo srednju glazbenu školu, svoje obrazovanje završava izradom i obranom završnog rada, a može polagati i ispite državne mature ukoliko želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.
    
Najveći broj učenika usporedno pohađa glazbenu školu i gimnaziju.

Tijekom školovanja učenici mogu steći sljedeća zanimanja:

  1. Glazbenik instrumentalist
  2. Glazbenik pjevač
  3. Glazbenik teorijski smjer
  4. Graditelj i restaurator glazbala

3. Plesne škole

Plesne škole pohađaju učenici s izraženim sposobnostima za plesno izražavanje. Plesno obrazovanje je umjetnički odgojno-obrazovni proces koji objedinjuje tjelesne, emotivne i intelektualne sposobnosti učenika. Tijekom školovanja razvija se umjetnička osobnost s razvijenim sposobnostima izražavanja pokretom.

Cilj obrazovanja u srednjoj plesnoj školi je osposobiti tijelo kao instrument plesnog izražavanja što podrazumijeva razvoj motoričkih, afektivnih i kognitivnih sposobnosti učenika.

Plesno obrazovanje izvodi se prema plesnom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.

Učenici upisani u srednje plesne škole imaju posebnu mogućnost: mogu pohađati samo plesnu školu za zanimanje plesač ili mogu paralelno pohađati još jednu srednju školu. Ukoliko učenik pohađa samo srednju plesnu školu, svoje obrazovanje završava izradom i obranom završnog rada, a može polagati i ispite državne mature ukoliko želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.
    
Najveći broj učenika usporedno pohađa plesnu školu i gimnaziju.

Tijekom školovanja učenici mogu steći sljedeća zanimanja:

  1. Plesač suvremenog plesa
  2. Plesač edukacijskog smjera
  3. Scenski plesač
  4. Plesač klasičnog baleta
  5. Plesač narodnih plesova

LISTA GLAZBENIH SREDNJIH ŠKOLA (xls)

LISTA UMJETNIČKIH ŠKOLA I PROGRAMA (xls)

NASTAVNI PLAN ZA GLAZBENE I PLESNE ŠKOLE (pdf)