UPISI U SREDNJU ŠKOLU
  • Početna
    • Upisi u srednju skolu 2016 2017
    • Obrazovni sustav u RH
  • Postupak upisa
    • MZOS
    • Nacionalni kurikulum
    • Srednjoškolsko obrazovanje
    • Upisi od A do Ž
    • Korisne brošure
    • Adresar svih škola
    • Učenički domovi
    • Adresar učeničkih domova
    • Upisnice, prijavnice i potvrde
    • FAQ
  • Dokumenti
    • Adresar srednjih škola
    • Telefonski imenik srednjih škola
    • Email imenik srednjih škola
    • Pravilnici
    • Lista programa obrazovanja
  • BODOVI
  • e-Dnevnik
  • Forum
  • Linkovi
  • O NAMA
  • Kontakt
Picture

OBRAZOVANJE

Učiteljski poziv - Sa čim se "bore" učitelji diljem svijeta?

Picture
29. ožujka 2016. 10:15
‘Prema učiteljima se treba odnositi kao i prema svim drugim stručnim radnicima, a ne kao prema obrazovanijim dadiljama' 

"Od učitelja se strahovito puno očekuje, pa ipak, ti predani radnici u našim školama rijetko kada od drugih čuju riječi pohvale za trud koji ulažu” - Ken Eltis, sveučilište u Sydneyu, Australija
Mora se priznati da je ovo “izuzetno važno zanimanje”, kako ga se naziva, povezano s mnogim izazovima — od niskih primanja do loših uvjeta rada; od silnih administrativnih poslova do prevelikog broja učenika; od nepoštovanja i nasilja do nezainteresiranih roditelja. Kako se neki učitelji uspijevaju nositi s tim izazovima?

Znamo iskustva tu "kod kuće", no da li su vani iskustva bolja?

Nedostatak poštovanja

Picture
Jedna od stvari koje su evidentno univerzalne je kronični manjak poštovanja prema učiteljskom pozivu.
Pitali smo četvero učitelja iz New Yorka koji su, prema njihovom mišljenju, najveći problemi s kojima se suočavaju učitelji. Jednoglasan odgovor je bio - “Nedostatak poštovanja.”
Slična iskustva ima i William, učitelj iz Kenije, -"Situacija je, što se toga tiče, sada drugačija i u Africi. Učenici su sve neposlušniji. Kada sam ja bio dijete, (sada ima oko četrdeset godina) učitelji su bili među najuglednijim ljudima u afričkom društvu. Učitelj je oduvijek bio uzor i mladima i starima. To se poštovanje sada gubi. Zapadnjačka kultura polako utječe na mlade, čak i na one koji žive u seoskim područjima Afrike. Filmovi i literatura prikazuju nepoštivanje autoriteta kao junaštvo.”
Giuliano, koji radi kao učitelj u Italiji, žali se: “Djecu je zahvatio duh pobune, nepokornosti i neposlušnosti koji prožima čitavo društvo.”

Premalo učitelja, previše učenika

Berthold iz grada Dürena spomenuo je još nešto na što se obično žale učitelji: “U razredima je previše učenika! Neki razredi u našoj školi broje i do 34 učenika. To znači da ne možemo posvetiti pažnju učenicima koji imaju problema. Ti učenici prolaze nezapaženo. Potrebe pojedinaca se zanemaruju.”
Njegova kolegica dodaje: “Prošle mi je godine, pored nezainteresiranih roditelja, najveći problem predstavljalo to što sam u razredu imala 35 učenika.”
Iris na istu temu dodaje: “Ovdje u New Yorku nedostaje učitelja, naročito onih koji bi predavali matematiku i prirodne znanosti. Oni mogu bilo gdje pronaći bolji posao. Zbog toga grad zapošljava mnogo stranih učitelja.”

Oružje u školi

Picture
Nedavni nemili događaji u školama u Sjedinjenim Državama u kojima su učenici posegnuli za oružjem pokazuju da u toj zemlji oružano nasilje nije tek beznačajni problem.
U jednom je izvještaju od strane
(Teaching in America). stajalo: - “Procjenjuje se da se svaki dan u 87 125 državnih škola u zemlji unese oko 13.500 komada vatrenog oružja. U nastojanju da smanje količinu oružja u školama, školske uprave koriste detektore metala, kamere, specijalno dresirane pse za otkrivanje oružja, pretražuju učeničke ormare, uvode identifikacijske kartice te zabranjuju nošenje velikih torbi u školu”. 
 Ovakve sigurnosne mjere mogle bi nekoga navesti da se pita: Govorimo li o školama ili o zatvorima? U izvještaju se dodaje da je zbog unošenja oružja u škole iz njih izbačeno preko 6 000 učenika!

Iris, učiteljica iz New Yorka, iznosi svoja iskustva: “Učenici krišom unose oružje u školu. Detektori ih ne mogu spriječiti u tome. Vandalizam je još jedan veliki problem u školama.”
U takvom okruženju u kojem vlada anarhija savjesni se učitelji svim silama trude da u učenike usade znanje i moralne vrijednosti. Stoga ne iznenađuje da mnogi učitelji pate od depresije i iscrpljenosti. Rolf Busch, predsjednik Udruge prosvjetnih radnika iz Thuringia (Njemačka), rekao je: “Gotovo trećina od ukupno milijun učitelja koliko ih ima u Njemačkoj razboli se uslijed stresa. Posao ih posve iscrpi.”

‘Obrazovanije dadilje’

Picture
Neki se učitelji žale da se mnogi roditelji ponašaju neodgovorno jer sami ne odgajaju djecu. Učitelji smatraju da su prvenstveno roditelji dužni odgajati svoju djecu.
Lijepom ponašanju i pristojnom vladanju djecu se treba naučiti kod kuće.
Stoga ne čudi kada Sandra Feldman, predsjednica Američkog saveza prosvjetnih radnika, kaže kako se “...prema učiteljima treba odnositi kao i prema svim drugim stručnim radnicima, a ne kao prema obrazovanijim dadiljama”.
Roditelji često propuštaju poduprijeti stegu koju se provodi u školi.
Jedna od učiteljica navodi: “Prijavite li male prijestupnike ravnatelju, odmah će vas napasti njihovi roditelji! Roditelji sve manje odgajaju djecu. Više ne možete računati na to da većina djece dolazi iz obitelji u kojima ih se dobro i razumno odgaja.”
Estela iz argentinskog grada Mendoze napominje: “Učitelji se boje učenika. Ako im date lošiju ocjenu, gađaju vas kamenjem ili vas napadnu na neki drugi način. Ako imate automobil, razbiju vam ga.”
Treba li se čuditi tome što u mnogim zemljama nedostaje učitelja?
Vartan Gregorian, predsjednik zaklade Carnegie Corporation of New York, upozorio je: “U narednih deset godina naše (američko) školstvo trebat će još 2,5 milijuna učitelja.” Veliki gradovi “intenzivno su se uključili u potragu za učiteljima iz Indije, s Kariba, iz južne Afrike, Europe i drugih dijelova svijeta gdje ima dobrih učitelja”. To dakako znači da bi i u tim područjima moglo doći do pomanjkanja učitelja.

Zašto nema dovoljno učitelja?

Picture
Yoshinori, učitelj iz Japana s 32-godišnjim radnim iskustvom, naglašava kako je “poučavanje djece plemenit, dobro plaćen posao, koji je usto i veoma cijenjen u japanskom društvu”.
Nažalost, to nije slučaj u svakom društvu.
Američki kolege primjerice navode  kako se prosvjetne radnike “... kao stručnjake nedovoljno poštuje, cijeni i plaća. Posao učitelja u većini (američkih) država slabije je plaćen od svih poslova za koje se traži fakultetska naobrazba ili magisterij."
- “Što se dešava kad učitelji spoznaju da su mnogi poslovi za koje se traži mnogo niža stručna sprema znatno bolje plaćeni od njihovog zanimanja ili kad ustanove da oni koji su pred samo godinu dana bili njihovi učenici zarađuju više nego što oni trenutno zarađuju ili će vjerojatno zarađivati za pet godina? Takva spoznaja sigurno uništava njihovo samopoštovanje.”, navode neki. od sugovornika.

William Ayers (To Teach—The Journey of a Teacher). je napisao: “Prosvjetni radnici su izuzetno slabo plaćeni. Mi zarađujemo u prosjeku četiri puta manje od odvjetnika, dvostruko manje od računovođa, manje od vozača kamiona i radnika u brodogradilištima. Nijedno drugo zanimanje ne traži toliku angažiranost od pojedinca, a zauzvrat mu daje tako malo u financijskom pogledu”. 
Valentina, učiteljica iz Sankt Peterburga, naglašava: - “Učiteljski poziv je nezahvalan kada je riječ o primanjima. Naša je plaća uvijek bila niža od najniže zajamčene plaće.” Marlene iz Chubuta (Argentina) slaže se s rečenim: - “Zbog niskih smo plaća prisiljeni raditi u dvije ili tri škole, zbog čega stalno jurimo iz jedne u drugu. To uistinu loše utječe na kvalitetu našeg posla.”.
Arthur, učitelj iz Nairobija (Kenija),:- “U vrijeme ekonomske krize nije lako biti učitelj. Mnogi će vam moji kolege reći da su niske učiteljske plaće oduvijek odvraćale ljude od ovog zanimanja.”
Diana, učiteljica iz New Yorka, žalila se na silne administrativne poslove koji učiteljima oduzmu velik dio vremena: - “Dan mi uglavnom protekne u pripremama i obavljanju rutinskih poslova.” Uobičajena pritužba svih njih glasila je: “Papiri, papiri i samo papiri.”

Mora li učenje uvijek biti zabavno?

Picture
Učitelj William Ayers sastavio je popis od deset zabluda o poučavanju. Jedna od njih glasi: “Dobar učitelj čini učenje zabavnim.”.
On nastavlja: “Zabava je nešto što nam odvraća pažnju, opušta nas. Klaunovi su zabavni. Šale mogu biti zabavne. Učenje je nešto što od osobe može zahtijevati angažiranost, može zaokupiti njenu pažnju, može biti čudesno, zbunjujuće, a često i izvor dubokog zadovoljstva. Ukoliko je zabavno, tim bolje. No ono to ne mora biti.” Zatim dodaje: “Učiteljski poziv zahtijeva od osobe širok spektar znanja, sposobnosti, vještina, dobru sposobnost prosuđivanja i shvaćanja — a iznad svega obzirnost i brižnost” (To Teach—The Journey of a Teacher).

Sumio iz Nagoye (Japan) otkrio je sljedeći problem među svojim učenicima: “Mnoge srednjoškolce ne zanima ništa osim zabave i aktivnosti koje od njih ne traže nikakvo ulaganje truda. Glavni problem je u tome što oni ne mogu razmišljati dugoročno. Malo je srednjoškolaca koji shvaćaju da će im se napor koji sada ulažu isplatiti u budućnosti.”
Rosa, školska savjetnica iz Brooklyna, rekla je: “Među učenicima prevladava stav da je učenje dosadno. Profesor je dosadan. Oni misle da bi sve trebalo biti zabavno. Ne shvaćaju da je učenje proces čiji rezultati ovise o uloženom trudu.”

Što učitelja čini uspješnim?

Picture
Kako biste opisali dobrog učitelja? Je li to osoba koja može pomoći djetetu da razvije pamćenje kako bi upamtilo gradivo i dobilo dobre ocjene ili je to osoba koja uči dijete da istražuje, razmišlja i logično zaključuje, pomaže mu da postane bolji čovjek?

“Kad mi učitelji shvatimo da s učenicima samo surađujemo na dugačkom i složenom putu kroz život, kad se počnemo s učenicima ophoditi s dostojanstvom i poštovanjem kakvo zaslužuje svako ljudsko biće, tada ćemo biti na dobrom putu da postanemo kvalitetni učitelji. U tome je sva mudrost, ali i izazov” (To Teach—The Journey of a Teacher).

Dobar učitelj može prepoznati potencijal koji se krije u svakom učeniku te zna kako mu pomoći da ga iskoristi u punoj mjeri. William Ayers je rekao: “Moramo pronaći neki bolji način da iskoristimo [djetetovu] snagu, iskustvo, vještine i sposobnosti. 
​
Da bi izvukao najbolje iz svakog djeteta, učitelj mora otkriti što dijete zanima ili motivira te kako ga može potaknuti na rad. Povrh svega, da bi učitelj bio predan svom poslu, on mora voljeti djecu.

‘Prema učiteljima se treba odnositi kao i prema svim drugim stručnim radnicima, a ne kao prema obrazovanijim dadiljama" 

Preneseno sa: wol.jw.org



Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Picture
Picture

    Predbilježite se na naš Newsletter i budite informirani:

Pošalji
Picture
Picture
Portal Upisi u srednju školu 2016. / 2017. kao i naša Facebook stranica "Školovanje u RH" posvećeni su u potpunosti tematici upisa u srednje škole.

Na našim stranicama možete pronaći sve dostupne informacije vezane za upise u srednju. Kako bismo Vama, našim korisnicima uštedili vrijeme, potrudili smo se prikupiti sve ono što Vam je neophodno kako biste postupak upisa bezbolno priveli kraju.
​
Sadržaj našeg portala se svakodnevno obnavlja novim dostupnim informacijama. Kako biste bili u tijeku, pridružite nam se i na našoj Facebook stranici i sve bitne informacije bit će Vam dostavljene putem Vašeg pametnog telefona ili računala.
Picture
Powered by Create your own unique website with customizable templates.
  • Početna
    • Upisi u srednju skolu 2016 2017
    • Obrazovni sustav u RH
  • Postupak upisa
    • MZOS
    • Nacionalni kurikulum
    • Srednjoškolsko obrazovanje
    • Upisi od A do Ž
    • Korisne brošure
    • Adresar svih škola
    • Učenički domovi
    • Adresar učeničkih domova
    • Upisnice, prijavnice i potvrde
    • FAQ
  • Dokumenti
    • Adresar srednjih škola
    • Telefonski imenik srednjih škola
    • Email imenik srednjih škola
    • Pravilnici
    • Lista programa obrazovanja
  • BODOVI
  • e-Dnevnik
  • Forum
  • Linkovi
  • O NAMA
  • Kontakt